Tvrđava Europa: Sve manje prostora za izbjeglice i migrante

Izvještaj „Globalno izbjeglištvo“, objavljeno ovog ponedjeljka u Berlinu, trebalo bi biti poziv na uzbunu. Tome se nada jedna od njegovih suautorica, Petra Bendel sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg u Bavarskoj. Kada razmišlja o Zajedničkom europskom sustavu azila (GEAS), koji stupa na snagu 12. lipnja, ne očekuje ništa dobro: „Strahujemo od daljnjeg širenja smještaja za tražitelje zaštite u objektima koji nalikuju pritvoru u okviru postupaka za azil na vanjskim granicama.“

Bendel kritizira plan da se izbjeglice, koje nemaju izgleda za dobivanje azila, smještaju i koncentriraju u centrima za povratak izvan Europske unije. Ti takozvani „return hubovi“ predstavljaju ključni element pooštrene migracijske politike, koju njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) opisuje kao „inovativnu“.

Međutim, EU za taj koncept ovisi o partnerskim zemljama, prije svega u Africi. Često se spominju Tunis i Egipat, zemlje koje od Europe dijeli samo Sredozemno more. U razmatranjima EU navodno važnu ulogu imaju i udaljenije države poput Ruanda i Uganda.

Kritike zbog ukidanja programa prihvata za Afganistan

Prema mišljenju Bendel i mnogih drugih stručnjaka za migracije, tražiteljima zaštite u budućnosti će biti još teže nego što je to sada slučaj. „Predviđamo daljnju marginalizaciju posebno ugroženih skupina i pojedinaca“, kaže Petra Bendel.

Kao konkretan primjer navodi programe prihvata za ljude iz Afganistan, koje je njemačka vlada obustavila, iako su oni nakon ponovnog dolaska fundamentalističkih talibana na vlast izloženiji opasnosti nego ikada prije. „To je ono na što mislim kada kažem da njemačka država treba ispuniti svoju odgovornost u pružanju zaštite“, ističe Petra Bendel sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg.

Njemačka: Trećina manje izbjeglica

Istraživač migracija Franck Düvell sa Sveučilišta u Osnabrücku smatra da je reforma „loše provedena s tehničke strane“. Po njegovu mišljenju, ona bi u najgorem slučaju mogla dovesti do paralelnih struktura i značiti smanjenje prava izbjeglica: djece, žena, obitelji i drugih tražitelja zaštite.

Düvell ukazuje na značajan pad broja izbjeglica. Godine 2023. u Njemačkoj je prvi zahtjev za azil podnijelo 330.000 ljudi, dok ih je dvije godine kasnije bilo samo 113.000.

Taj se trend nastavlja: u prvom tromjesečju 2026. registrirano je oko 22.000 zahtjeva za azil. Ako se taj tempo nastavi do kraja godine, ukupan broj zahtjeva bit će manji od 90.000.

Uzroci bijega: rat i klimatske promjene

U svijetu je trenutačno više od 117 milijuna ljudi u bijegu, navodi se u godišnjem izvješću. To predstavlja udvostručenje broja raseljenih osoba u posljednjih deset godina.

Većina njih su interno raseljene osobe koje zaštitu traže unutar vlastite zemlje, bježeći od rata ili posljedica klimatskih promjena, poput suša i poplava. Samo mali dio njih stiže do Europe i Sjeverne Amerike.

Pad broja izbjeglica nije prisutan samo u Njemačkoj. Prema podacima iz izvješća, u zemljama poput Turska, Iran i Sudan danas ima između 1,5 i 2 milijuna manje izbjeglica nego ranije.

Iako se rat Rusije protiv Ukrajina nastavlja nesmanjenom žestinom, prema navodima Düvella četiri milijuna ljudi vratilo se u svoje gradove i sela, među njima i mnogi koji su prethodno boravili u Njemačkoj i drugim državama EU.

Sirija: masovni povratak potpuno nerealan?

Ono što je u Ukrajini barem djelomično moguće, autori izvješća smatraju potpuno nerealnim kada je riječ o Sirija. „To je potpuno razorena zemlja. Infrastruktura je uništena, a gospodarstvo jedva funkcionira“, kaže Benjamin Etzold iz Bonnskog međunarodnog centra za istraživanje sukoba (BICC).

On dodaje da su glad i veliko siromaštvo prisutni posvuda. „Prije svega, etničke i vjerske manjine pod novim režimom ne uživaju nikakvu zaštitu.“ Zbog toga ovaj istraživač sukoba smatra potpuno nerealnim govoriti o mogućnosti masovnog povratka Sirijaca u svoju domovinu.